Gotovo dvije godine nakon uvođenja neradne nedjelje u Federaciji Bosne i Hercegovine, ponovo se razmatraju mogućnosti izmjene pravila o radu trgovina. Dok predstavnici radnika naglašavaju važnost slobodnog dana i porodičnog vremena, dio trgovaca upozorava na ekonomske posljedice, posebno u mjestima blizu granice s Republikom Srpskom. Federalni ministar trgovine Amir Hasičević ističe da ukupni promet nije zabilježio očekivani pad, dok pojedini ekonomisti smatraju da je potrebno detaljnije analizirati lokalne razlike. Među prijedlozima nalazi se mogućnost nedjeljnog rada manjih porodičnih trgovina, ali opća zakonska zabrana i dalje je na snazi.
U današnjem članku bavimo se pitanjem neradne nedjelje u Federaciji Bosne i Hercegovine, koje ponovo izaziva različita mišljenja među zaposlenima, trgovcima i ekonomskim stručnjacima. Mjera uvedena u novembru 2024. godine donijela je značajnu promjenu u organizaciji rada prodajnih objekata, ali rasprave o njenim dugoročnim posljedicama nisu prestale.
Za brojne zaposlene u trgovinskom sektoru slobodna nedjelja predstavlja priliku da više vremena provode s porodicom i unaprijed planiraju privatne obaveze. S druge strane, pojedini trgovci smatraju da postojeći sistem ne odgovara jednako svim poslovnim subjektima, naročito u manjim sredinama gdje kupci imaju mogućnost odlaska u susjedna područja.
Zbog toga se ponovo govori o mogućim izmjenama Zakona o unutrašnjoj trgovini. Posebnu pažnju privlači prijedlog da se određenim manjim porodičnim trgovinama omogući rad nedjeljom, uz zadržavanje ograničenja za velike trgovačke sisteme.
Kako je neradna nedjelja promijenila poslovanje trgovina?
Neradna nedjelja u Federaciji BiH počela se primjenjivati u novembru 2024. godine, nakon stupanja na snagu novog Zakona o unutrašnjoj trgovini. Prva nedjelja na koju se odnosila nova zabrana bila je 17. novembra te godine.
Prema članu 18. Zakona, trgovci mogu organizovati rad prodajnih objekata od ponedjeljka do subote, u ukupnom trajanju do 90 sati sedmično. Osnovno pravilo predviđa zatvaranje trgovina nedjeljom i tokom praznika, uz zakonom propisane izuzetke.
Uvođenjem takvog rasporeda promijenjene su kupovne navike velikog broja građana. Kupovina namirnica i drugih potrepština, koja se ranije mogla obavljati nedjeljom, u većem dijelu trgovinskog sektora preusmjerena je na ostale dane.
Međutim, posljedice promjene nisu jednake u svim sredinama. Dok dio trgovaca uspijeva rasporediti promet na preostalih šest dana, pojedini poslovni subjekti upozoravaju da kupci mogu odlučiti potrošiti novac u područjima gdje trgovine nedjeljom rade.
Takva situacija posebno je značajna u mjestima koja se nalaze blizu administrativne granice između Federacije BiH i Republike Srpske.
Ministar tvrdi da ukupni promet nije ozbiljno ugrožen
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević, prema izvještavanju N1 BiH, odbacio je tvrdnje da je neradna nedjelja prouzrokovala ozbiljan pad ukupnog prometa u trgovinskom sektoru.
Pozivajući se na podatke Porezne uprave, naveo je da se potrošnja uglavnom preraspodijelila na ostale dane u sedmici.
Takvo tumačenje polazi od pretpostavke da građani nisu nužno prestali kupovati određene proizvode, već su promijenili vrijeme kupovine. Ako se potrošnja obavlja petkom, subotom ili drugim radnim danima, zatvaranje trgovina nedjeljom ne mora automatski dovesti do jednakog smanjenja sedmičnog prometa.
Ipak, ekonomistica Adisa Omerbegović Arapović upozorila je na važnost sagledavanja rezultata na nivou pojedinačnih lokalnih zajednica.
Prema njenom stavu, zbirni podaci za cijelu Federaciju ne moraju pokazati kakve posljedice postoje u određenom gradu ili općini. Pojedini trgovci mogu poslovati drugačije od prosjeka, posebno ako se nalaze blizu područja na kojem važe drugačija pravila.
