Danas vam donosimo jednostavne savjete za njegu suhih i ispucalih ruku tokom hladnih zimskih dana. Niske temperature, hladan vjetar i često pranje mogu učiniti kožu grubom, suhom i osjetljivom. Svakome od nas se to desilo a u nastavku saznajte kako da na prirodan način riješite ovaj problem.
Suhe i ispucale ruke tokom zime? Ova 3 sastojka iz kuhinje mnogi koriste za njegu kože, a evo šta zaista pomaže
U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost o njezi ruku tokom hladnih zimskih dana i jednostavnim sastojcima koje mnogi već imaju u svojoj kuhinji. Niske temperature, hladan vjetar i suh zrak u zagrijanim prostorijama mogu učiniti kožu grubom, zategnutom i osjetljivom. Posebno su ugrožene ruke jer ih svakodnevno peremo, izlažemo vodi i koristimo različita sredstva za čišćenje. Zbog toga mnogi traže prirodne načine da ublaže neugodan osjećaj suhoće i vrate koži mekoću. Među popularnim kućnim tretmanima izdvajaju se jogurt, banana i med, ali njihovo djelovanje ima određena ograničenja. U nastavku saznajte kako se koriste ovi sastojci, šta treba izbjegavati i koje svakodnevne navike zaista mogu pomoći u zaštiti kože ruku.
Dolazak hladnijeg vremena često donosi promjene koje najprije primjećujemo na koži. Dok lice uglavnom redovno njegujemo različitim preparatima, ruke ponekad ostaju zanemarene, iako su tokom dana izložene brojnim uticajima. Pranje posuđa, čišćenje doma, dezinfekcija i boravak na otvorenom mogu postepeno oslabiti prirodnu zaštitnu barijeru kože.
Prvi znakovi obično su osjećaj zategnutosti, hrapavost i blago perutanje. Kod izraženije suhoće mogu se pojaviti sitne pukotine, crvenilo i peckanje, naročito oko prstiju i na nadlanicama. Takve promjene mogu otežati čak i jednostavne svakodnevne aktivnosti, posebno kada koža dođe u kontakt s vodom ili sredstvima za čišćenje.
Dobra vijest je da njega ruku ne mora biti skupa niti komplikovana. Ipak, važno je razumjeti razliku između sastojaka koji kožu mogu privremeno učiniti mekšom i preparata koji dokazano pomažu u obnavljanju njene zaštitne barijere.
Zašto koža ruku tokom zime postaje suha, gruba i ispucala?
Jedan od glavnih razloga pojačane suhoće kože tokom zime jeste manja količina vlage u okolnom zraku. Hladan vanjski zrak često sadrži malo vodene pare, dok grijanje u zatvorenim prostorijama može dodatno smanjiti relativnu vlažnost zraka.
U takvim uslovima koža može brže gubiti vodu iz svojih površinskih slojeva. Kada se tome pridruži često pranje ruku, prirodna zaštitna barijera može postati osjetljivija.
Posebno treba obratiti pažnju na temperaturu vode. Mnogi ljudi tokom zime vole prati ruke veoma toplom vodom jer im to pruža trenutni osjećaj ugode.
Međutim, previše vruća voda može dodatno isušiti kožu, naročito ako se koristi zajedno s agresivnim sapunima.
Sredstva za čišćenje također mogu uklanjati prirodne masnoće koje pomažu očuvanju kožne barijere. Zbog toga osobe koje često peru posuđe ili koriste deterdžente mogu primijetiti izraženije probleme.
Koža nadlanica posebno je izložena hladnoći, vjetru i drugim vanjskim uticajima. Kada se zaštitna barijera naruši, mogu se javiti neugodni simptomi poput svrbeža, peckanja i pucanja kože.
Važno je naglasiti da takve promjene ne moraju uvijek biti posljedica obične suhoće. Ponekad se iza njih kriju iritativni kontaktni dermatitis, ekcem ili druga dermatološka stanja.
Zato je korisno pratiti koliko dugo simptomi traju i poboljšava li se stanje uz redovnu njegu.
ZAŠTO RUKE NAJVIŠE STRADAJU TOKOM ZIME?
Hladnoća, suh zrak, često pranje ruku i kontakt s deterdžentima mogu oslabiti zaštitnu barijeru kože. Posljedice su zategnutost, hrapavost, perutanje i ponekad bolne pukotine. Redovna zaštita i hidratacija najvažniji su koraci u njezi.
Upravo zbog toga stručna njega kože ne zasniva se samo na povremenim maskama. Mnogo je važnije svakodnevno koristiti proizvode koji pomažu u zadržavanju vlage.
Hidratantne kreme i masti koje sadrže glicerin, ceramide ili vazelin mogu pomoći da koža izgubi manje vode i da se njena zaštitna barijera postepeno oporavlja.
Jogurt i banana: Popularni kućni tretmani za mekše ruke
Među jednostavnim sastojcima koje ljudi koriste za njegu kože često se spominje obični jogurt.
Njegova kremasta struktura omogućava lako nanošenje, dok sadržaj vode može privremeno pružiti osjećaj osvježenja i mekoće.
Jogurt prirodno sadrži mliječnu kiselinu, supstancu koja se u posebno formuliranim kozmetičkim proizvodima koristi i za njegu površinskog sloja kože.
Međutim, važno je razlikovati gotove dermatološke preparate od jogurta iz kuhinje. Koncentracija, kiselost i djelovanje mliječne kiseline nisu jednaki u svim proizvodima.
U pojedinim kućnim receptima preporučuje se nanošenje male količine običnog, nezaslađenog jogurta na čiste ruke.
Nakon nekoliko minuta jogurt se ispire mlakom vodom, a zatim se nanosi hidratantna krema.
Ovakav postupak nekim osobama može biti prijatan, ali nema dovoljno kvalitetnih dokaza da jogurt može dugoročno obnoviti oštećenu kožnu barijeru ili liječiti dermatitis.
Poseban oprez potreban je kod kože koja je već ispucala, upaljena ili veoma osjetljiva, jer različiti kućni sastojci mogu izazvati dodatnu iritaciju.
Drugi popularan sastojak jeste zrela banana.
Zbog mekane teksture jednostavno se pretvara u gustu smjesu koja se može rasporediti po površini kože.
U kućnim receptima obično se koristi manji komad zrele banane, koji se zgnječi i nanese u tankom sloju na ruke.
Nakon nekoliko minuta smjesa se ispere mlakom vodom, a koža se nježno posuši.
Međutim, iako banana sadrži različite hranjive materije, to ne znači da će njihovo nanošenje na kožu imati isti učinak kao njihovo unošenje hranom.
Posebno nema dovoljno pouzdanih dokaza da maska od banane uklanja bore, liječi ispucalu kožu ili značajno poboljšava njenu strukturu.
Za osobe koje vole ovakve rituale banana može predstavljati povremeni dodatak njezi, pod uslovom da ne izaziva reakcije.
JOGURT I BANANA NISU ZAMJENA ZA KREMU
Obični jogurt i zrela banana često se koriste u kućnim maskama za ruke. Mogu pružiti privremen osjećaj mekoće, ali nije dokazano da liječe ispucalu kožu ili obnavljaju oštećenu kožnu barijeru. Kod osjetljive kože bolje je dati prednost blagim dermatološkim preparatima.
Važno je i ne očekivati da će se suha koža potpuno oporaviti nakon jednog tretmana. Ako je svakodnevno izlažemo hladnoći i jakim sredstvima za čišćenje, povremena maska neće biti dovoljna.
Zato je mnogo korisnije razviti rutinu u kojoj se ruke njeguju nakon pranja i štite tokom poslova koji uključuju kontakt s vodom.
Med kao sastojak za njegu kože: Kada može pomoći, a kada ga treba izbjegavati?
Treći sastojak koji se često pojavljuje u kućnim receptima za njegu ruku jeste med.
Njegova gusta tekstura i sposobnost vezivanja vode razlog su zbog kojeg se često spominje u kozmetičkim proizvodima.
Med ima svojstva koja se istražuju i koriste u određenim oblastima njege kože, ali je važno razlikovati obični prehrambeni med od posebno pripremljenih medicinskih proizvoda.
U kućnim tretmanima pojedini ljudi nanose malu količinu meda na čistu i neoštećenu kožu, ostavljaju ga nekoliko minuta, a zatim ispiru.
Nakon toga često koriste hidratantnu kremu kako bi se smanjio daljnji gubitak vlage.
Ipak, med nije prikladan za svakoga.
Osobe koje imaju alergiju na med ili određene pčelinje proizvode trebaju ga izbjegavati. Također, njegovo nanošenje na već upaljenu ili oštećenu kožu može izazvati neugodne reakcije.
Ako su ruke ispucale do krvi, bolne ili izrazito crvene, nije dobro eksperimentisati s namirnicama iz kuhinje.
U takvim situacijama mnogo je korisnije koristiti odgovarajuće preparate za zaštitu kože i, prema potrebi, potražiti savjet dermatologa.
Važno je razumjeti i da obični med nije isto što i sterilni medicinski med namijenjen određenim vrstama rana.
Zbog toga kućne recepte ne treba koristiti kao zamjenu za liječenje oštećenja kože.
OPREZ PRI KORIŠTENJU MEDA
Med se ponekad koristi u kućnim maskama zbog svojih svojstava vezivanja vode, ali može izazvati alergijske reakcije. Ne treba ga nanositi na otvorene pukotine i upaljenu kožu niti ga smatrati zamjenom za medicinske preparate.
Posebno je važno obratiti pažnju na reakciju kože nakon svakog novog proizvoda.
Ako se pojave svrbež, crvenilo, peckanje ili osip, primjenu treba prekinuti.
Prirodno porijeklo nekog sastojka ne znači automatski da je on siguran za svaku osobu. Koža se razlikuje od čovjeka do čovjeka, a ono što nekome odgovara kod drugoga može izazvati iritaciju.
Pet svakodnevnih navika koje su važnije od povremenih kućnih maski
Najveću korist za izrazito suhu kožu ruku obično donose redovne navike koje pomažu u očuvanju njene zaštitne barijere.
Prva važna navika jeste korištenje mlake vode prilikom pranja ruku. Veoma vruća voda može dodatno uklanjati prirodne masnoće, zbog čega koža postaje osjetljivija.
Druga navika odnosi se na izbor sredstava za pranje. Blagi preparati bez nepotrebnih mirisa mogu biti bolji izbor za osobe koje imaju suhu ili osjetljivu kožu.
Treće, nakon pranja ruke je potrebno nježno posušiti, bez snažnog trljanja peškirom.
Posebno je korisno hidratantnu kremu nanijeti odmah nakon pranja, dok koža još nije potpuno izgubila površinsku vlagu.
Četvrta važna navika jeste zaštita od hladnoće. Rukavice mogu smanjiti direktno izlaganje vjetru i niskim temperaturama, što je posebno korisno osobama kojima se koža lako isušuje.
Peta navika odnosi se na zaštitu tokom kućanskih poslova.
Pranje posuđa i čišćenje sredstvima koja mogu nadražiti kožu najbolje je obavljati uz odgovarajuće zaštitne rukavice.
Pri dužem korištenju nepropusnih rukavica potrebno je voditi računa i o znojenju, jer zadržavanje vlage može pogoršati iritaciju kod osjetljive kože.
Uz ove navike mogu pomoći i kreme s glicerinom, ceramidima ili vazelinom, koje imaju važnu ulogu u smanjenju gubitka vode i zaštiti kožne barijere.
Tokom noći pojedinim osobama odgovara nanošenje bogatije kreme ili masti, posebno kada su ruke izrazito suhe.
Važno je odabrati proizvod koji koža dobro podnosi i koristiti ga redovno, a ne samo onda kada se pojave pukotine.
NAJVAŽNIJI SAVJET ZA MEKŠE RUKE
Ruke perite mlakom vodom i blagim preparatima, nježno ih posušite te nakon pranja nanesite hidratantnu kremu. Tokom hladnih dana nosite rukavice, a pri kontaktu s deterdžentima koristite odgovarajuću zaštitu. Redovna njega obično je korisnija od povremenih kućnih maski.
Kod osoba koje imaju izrazito suhu kožu, dosljednost je posebno važna. Povremeno nanošenje kreme može pružiti kratkotrajno olakšanje, ali redovna primjena pomaže da se zaštita održava tokom dana.
Ukoliko osoba već ima dijagnosticiran ekcem ili drugo kožno oboljenje, potrebno je pridržavati se savjeta ljekara i koristiti preporučenu terapiju.
Kućne maske od jogurta, banane ili meda ne mogu zamijeniti takvo liječenje.
Posebno treba obratiti pažnju ako su ruke stalno crvene, ako koža snažno svrbi ili ako se pojavljuju pukotine koje teško zarastaju.
Takve promjene mogu ukazivati na dermatitis ili drugo stanje koje zahtijeva stručnu procjenu.
Ako se pojave toplina, otok, gnoj ili sve jači bol, potrebno je potražiti medicinski savjet zbog mogućnosti infekcije.
Njega kože ne mora biti složena da bi bila korisna. Često su najvažnije upravo male promjene koje se redovno ponavljaju, poput pažljivog pranja ruku, korištenja hidratantne kreme i zaštite tokom hladnog vremena.
Namirnice iz kuhinje mogu biti dio povremenih rituala njege kada je koža zdrava i kada ih osoba dobro podnosi, ali njihovo djelovanje ne treba precjenjivati.
Jogurt, banana i med ne predstavljaju dokazanu terapiju za ispucalu kožu. Preparati namijenjeni obnovi kožne barijere, zaštita od iritansa i odgovarajuće liječenje kada je potrebno imaju mnogo važniju ulogu.
Zimski dani ne moraju uvijek značiti neugodno zatezanje i hrapavost ruku. Uz pravilan izbor proizvoda, zaštitu od hladnoće i dosljednu svakodnevnu njegu moguće je smanjiti isušivanje i pomoći koži da ostane ugodnija na dodir.
Zdravstvena napomena: Ovaj članak ima informativnu svrhu. Ako su vam ruke bolne, upaljene, izrazito ispucale ili se stanje ne poboljšava uz redovnu njegu, obratite se zdravstvenom stručnjaku prije isprobavanja novih kućnih tretmana.
PRIRODNI LIJEKOVI
